Nacionalnom strategijom za borbu protiv klimatskih promena (Klimatska strategija) treba da definišemo promenu koju kao društvo želimo da ostvarimo na svim nivoima i u svim povezanim oblastima javnih politika.
Klimatska strategija pre svega treba da bude usmerena na poboljšanje zdravlja ljudi i životne sredine više nego na ekonomske mere.
Organizacije civilnog društva, kao značajni akteri na društvenoj sceni, aktivno prate donošenje i usvajanje zakona koji direktno imaju uticaj na životnu sredinu. Godine 2014. osnovana je Koalicija 27 koja svake godine objavljuje tzv. Izveštaj iz senke koji prati napredak reformi u oblasti zaštite životne, predviđenih pregovaračkim Poglavljem 27 u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji. U tematskoj oblasti Klimatske promene godinama nema napretka.
Šumski resursi treba da imaju značajnije mesto u izradi Klimatske strategije i u okviru te oblasti predlaže se sledeće:
• sađenje vrste drveća koji imaju veću otpornost na nepovoljne klimatske uticaje
• povećanje površine pod mešovitim raznodobnim šumama koje su takođe otpornije na nepovoljne klimatske uticaje od čistih jednodobnih šuma
• povećanje udela visokih (semenog porekla) šuma u odnosu na niske (vegetativnog) porekla šume
• iskorišćenje otpadaka u šumi za dobijanje biomase koji se koriste kao obnovljivi izvor energije
U izradi Nacionalne strategije potrebna je multidisciplinarnost a ne samo politička volja, kako se često navodi. Zbog čega se mora ozbiljnije raditi na njenoj izradi pročitajte ovde.
Mere treba da dovedu i do adekvatnih rešenja za zaštitu živog sveta, ne samo ljudi, od ekstremnih vremenskih pojava i reagovanja u kriznim situacijama , jer će se one neminovno događati u budućnosti. Za tako nešto ni jedna zemlja nije pripremljena jer su te pojave nepredvidive i to je jako dobar pokazatelj koliko smo mali i nemoćni naspram snaga prirode koja je izgleda krenula u akciju da sebe dovede u ravnotežu.
Zakon o klimatskim promenama, u Srbiji usvojen u martu 2021.god. uvodi obavezu izrade strategije niskougljeničnog razvoja i akcionog plana za njeno sprovođenje, kao i programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove (nacionalnog plana adaptacije). (više o tome)
Strategije, programi i drugi dokumenti javne politike kao i planski dokumenti autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave donose se u skladu s programom prilagođavanja, a organi nadležni za izradu i sprovođenje svake godine dostavljaju izveštaj o sprovedenim merama prilagođavanja i pojavama kao što su poplave, ekstremne temperature i suše i njihovim posledicama.
Glavni akteri u nadzoru nad sprovođenjem ovih mera treba da budu građani.