Poslednjih decenija postalo je očigledno da su svi ekosistemi značajno ugroženi. Čovek je svojim delovanjem uticao na zagađenje prirode i doprineo ubrzanoj degradaciji životne sredine. Promene klimatskih uslova utiču na svakodnevni život zbog izmenjenih vremenskih događaja i sezonskih poremećaja koji se više ne mogu ignorisati jer značajno doprinose kvalitetu života i opstanku vrsta.

Mere koje čovek može i mora da sprovede kako bi se obezbedio opstanak živog sveta i koliko toliko ublaži negativne uticaje zasnivaće se najvećim delom na samim prirodnim zakonima koji imaju najveći potencijal da stabilizuju i uspore promene koje su nastale. Kako se u poljoprivredi može iskoristiti potencijal za borbu protiv klimatskih promena možete pročitati na www.klima101.rs

Šume u Vojvodini su ugrožene povećavanjem površina za poljoprivrednu ratarsku proizvodnju. Nauštrb šuma se šire obradive površine koje se uglavnom koriste za intenzivno ratarstvo. A to se pokazalo kao neodrživa praksa. Šume doprinose očuvanju kvaliteta zemljišta. U Vojvodini eolska erozija (erozija vetra) utiče na 85% poljoprivrednog zemljišta. Otpor koji postoji kod poljoprivrednih proizvođača ne sme biti prepreka da se ponovo podignu vetrozaštitni pojasevi. Isto tako prisutan problem je i seča postojećih šuma oko naselja i  kanala na koju se mora adekvatno reagovati kroz rad poljočuvarskih službi i primenom strogih zakonskih kazni.

Ogrevnog drveta je u Vojvodini sve manje i izvesno je da će ono i dalje biti korišćeno kao energent za domaćinstva i ta činjenica mora biti uzeta u obzir pri planiranju šumskog fonda.  Površina za uzgoj ogrevnog drveta ima i samo detaljnim i pravilnim planiranjem može se uspostaviti kontinuirano snabdevanje.

Za podizanje šuma u Vojvodini potrebno je planirati pošumljavanje vrstama koje su otporne na uslove sredine. Mnoge šumske vrste u Vojvodini su uništene i zamenjene ekološki manje vrednim hibridima topola, bagremom i sibirskim brestom.

Tokom sedmomesečnog projekta sprovedeno je istraživanje stanja zelenila na teritoriji grada Sombora, razmatranjem mogućnosti za obnavljanje i proširenje zelenih površina, održivo upravljanje zelenilom/šumama u naseljenim mestima, korišćenju i nameni zemljišta, stavovima građana o životnoj sredini.

Rezultati su objedinjeni u izveštaju koji treba da da realne smernice za izradu Lokalnog akcionog plana pošumljavanja na teritoriji grada Sombora.

Pokret gorana Sombor će na osnovu ovih preporuka, studija i istraživanja podneti  upravi grada Sombora predlog za donošenje Lokalnog akcionog plana pošumljavanja, uzimajući u obzir sve kapacitete kojima grad Sombor raspolaže, polazeći od činjenice da lokalne samouprave imaju najveći zadatak u primeni mera adaptacije na klimatske promene.

Pogledajte video o stanju zelenila na pojedinim lokacijama u somborskim selima Aleksa Šantić, Bački Breg, Riđica, Stanišić, Kljajićevo i Čonoplja ⇒ Youtube

 

 

(Visited 21 times, 1 visits today)
Last modified: February 28, 2022